Uprkos činjenici što se vode Nikšića, posebno riječnih tokova u gradskoj zoni, suočavaju sa velikim problemom zagađenja, po količini ribljeg fonda grad pod Trebjesom sigurno prednjači u Crnoj Gori. Pojedini vodni resursi, kazao je sekretar Sportsko-lovno-ribolovnog kluba (SRK) „Nikšić“ Vlajko Simović, poput jezera Slano i Liverovići veoma brzo postaće atraktivne turističke destinacije jer su već ovog ljeta izuzetno posjećene zbog ribe koju posjeduju. Sve češće se u javnosti može čuti da SRK, koje je sa resornim ministarstvom potpisalo novi ugovor da i narednih šest godina gazduju ribljim fondom, ima probleme sa Elektroprivredom Crne Gore (EPCG). Kompanija gazduje vještačkim akumulacijama, a nerijetko se dešava da tokom ispuštanja vode kroz kanale dođe do uginuća veće količine ribe. Simović, pak, ističe da se ne može govoriti o pomoru. Nepostojanje tzv. baraža, koje su obaveza EPCG, doprinosi uginuću određene količine ribe, ali se procjena fizički ne može izvršiti.
– Uprkos svemu, nema bojazni za riblji fond nikšićkih voda.Štete uvijek ima, ali smatramo da je ona mala u odnosu na ono koliko spasimo. Početkom avgusta, kada je bio remont HE „Perućica“, voda je ispuštana kroz kanale. Mi smo zajedno sa volonterima i članovima Spasilačkog kluba „Ekstrem“ spasili i ponovo u vode vratili oko tri hiljade kilograma ribe. Onu koja prođe kroz kanale i koja je ostala na taložnicima teško je procijeniti zbog velike količine mulja koji nam to ne dozvoljava, ali pretpostavljamo, bar prema površinskom dijelu, da je ostalo nešto oko 250 kilograma – tvrdi Simović.
Prema sporazumu koji su lani potpisali sa EPCG kompanija im je nadomjestila dio štete, a nadaju se da će tako biti i ove. U spasavanju ribe od EPCG takođe imaju pomoć, ali će predstavnici kluba ipak razgovarati o mogućnosti postavljanja baraža. Međutim, investicija bi, prema nekim nezvaničnim procjenama, bila veoma skupa, pa se traže rješenja koja će biti povoljna i za ribare i za kompaniju kojoj je i inspektor za slatkovodno ribarstvo naložio da projekat zaštite mora odraditi. EPCG im, istakao je Simović, svake godine refundira i 50 odsto od ukupnog novca koliko klub uloži u poribljavanje. Ipak, ove godine vidjeće koliko će novca imati da oplemene riblji fond jezera.
Ribolovci, naglasio je on, imaju problem i sa ribolovnom osnovom po kojoj gazduju ribljim fondom u vodama Nikšića. Dokument su stručnjaci izradili 2013. i važi još dvije godine, ali ne odgovara stvarnom stanju na terenu u Nikšiću.
– Prema ribolovnoj osnovi nikšićki riviri su pastrmski, ali je stanje na terenu sasvim drugačije. Preovladao je šaran, posebno na Slanom i jezeru Liverovići, što nama ne odgovara osim u dijelu kada su u pitanju sportski ribolovci. Promjena strukture ribe zahtijeva i promjenu postojeće ribolovne osnove, pa ćemo zatražiti izradu nove – kaže Simović dodajući da su formirali radnu grupu koja će to i zvanično zatražiti od resornog ministarstva.
B.B.
Smanjili krivolov
Simović kaže da su ove godine na zaštiti voda od krivolova angažovali i petnaest volontera i da njihov rad daje rezultate pa je krivolov smanjen.
– U ovoj godini smo imali 26 zaplijenjenih mreža, 11 parangala, oduzeta su tri čamca i jedan motor za čamac. Protiv krivolovaca podnesene su tri krivične prijave i više prekršajnih, imamo dva lica koja su lani uhvaćena u krivolovu, ali su im ove godine dosuđene zatvorske i novčane kazne – kazao je Simović dodajući da imaju odličnu saradnju sa policijom, a u zaštitu voda od krivolova aktivno su se uključili i sami ribolovci.
Baraži „vrijedni“ više od milion
Adekvatan sistem zaštite na nikšićkim vodama spriječio bi da prolazak ribe kroz kanale i njeno zadržavanje, a time i uginuće na taložnicima i rešetkama. Investicija EPCG bi koštala nešto više od milion eura, ali postoji bojazan da bi postrojenje bilo na meti lopova, a osim toga za novac koji bi utrošili da ga postave mogli bi klubu godinama pomagati u poribljavanju.
– EPCG pokušava da na najefikasniji način riješi problem baraža. Angažovana je grupa eminentnih stručnjaka sa Univerziteta koja je uradila idejni projekat sa više mogućih varijanti izgradnje baraža. Radi se o vrlo zahtjevnom projektu, a sa druge strane, osnovna svrha akumulacija je da služe za proizvodnju električne energije u HE „Perućica“, i njen normalan rad nikako se ne može dovesti u pitanje – naveli iz Direkcije za odnose sa javnošću EPCG.
Kako ističu, shodno zakonskim odredbama, potpisan je ugovor između SRK i EPCG kojim se regulišu odnosi prema vodama oba subjekta, prije svega u domenu ekologije, poribljavanja i zaštite voda.